Što je točno svježi zrak?

Potreban nam je svjež zrak kako bismo mogli živjeti zdravo. Bez njega se ne osjećamo dobro, a čak možemo i oboljeti. Stoga je svjež zrak za nas neophodan. Mnogi ljudi automatski povezuju svjež zrak s posebnim i individualnim stvarima: netko voli miris svježe pokošene trave, netko svježi morski zrak. Na selu se svježi zrak također povezuje s prirodnim mirisima iz okoline. Svatko ima svoje predodžbe o svježem zraku. Ako udišete duboko i svjesno, možete primijetiti razliku između „običnog zraka u prostoriji“ i „svježeg zraka“. Ali što točno čini tu razliku? Je li to samo miris ili i druge stvari igraju ulogu? Prije svega, počnimo s mirisom zraka: ljudi su sposobni automatski prepoznati je li zrak ugodan ili neugodan. Ta sposobnost razlikovanja dobrih i loših mirisa olakšala je ljudima preživljavanje. Slično je s okusom. Gorak okus, na primjer, automatski se povezuje s otrovnim i tako sprječava konzumaciju smrtonosnih namirnica. Nadalje, sposobni smo pripisati mirise. Na primjer, možemo razlikovati miris podruma od mirisa garaže ili radionice.

Međutim, vlažnost može utjecati na naše osjetilo mirisa, i pozitivno i negativno. Pri izuzetno niskim razinama vlažnosti, sluznice u nosu i grlu mogu postati suhe što ometa osjet mirisa. Ako ste izloženi tom suhom zraku duže vrijeme, sluznica se također može malo promijeniti i prekriti tankim slojem sluzi kako bi se zaštitila od isušivanja. Ova „zaštita“ sluznice usporediva je s prehladom i dodatno ometa osjet mirisa.

Izuzetno visoka vlažnost također može ometati osjet mirisa. Od približno 65 – 70 % relativne vlažnosti ima se osjećaj da je sve percipirano nekako „zastarjelo“. Dakle, doslovno možemo osjetiti i razlikovati svjež i ustajao zrak. 

Što je udobnost? 

Udobnost je opći pojam koji označava da se osjećamo dobro. Nasuprot tome, govori se o neugodnosti kad jedan ili više faktora ne odgovaraju zajedno ili ih se jednostavno ne voli.

Pogledat ćemo ove faktore detaljnije u nastavku. Kao što je opisano, često možemo izravno „osjetiti“ previsoku ili prenisku vlažnost zraka. Ali i drugi osjeti igraju ulogu: previsoka vlažnost obično nas lako natapa ili čini da se naša odjeća i tkanine, poput zavjesa, pokrivača i sl., osjećaju vlažno ili mokro. Neugodnost čak može ići tako daleko da uzrokuje suhu i ispucalu kožu ili osjećaj da je teško disati. Preniska vlažnost također može dovesti do ovog učinka jer se naša tijela pokušavaju suprotstaviti isušivanju naše kože. Osim toga, u vrlo niskoj vlažnosti, virusi i bakterije mogu brže dovesti do infekcija (npr. sluznica), stoga bolesti imaju lakši put. Posvećujemo cijelo poglavlje temama vlažnosti, kondenzacije i njihovim učincima.

Još jedan važan faktor udobnosti je temperatura. Ako je preniska, prehladni je; ako je previsoka, prevruće je. Međutim, bilo da percipiramo temperaturu kao previše toplu ili previše hladnu, to također ovisi o našem spolu i našoj osobnoj temperaturi udobnosti. Na primjer, muškarci imaju više mišićne mase od žena. Mišići, s druge strane, generiraju toplinu čak i kada se ne krećete što znači da se prosječno muškarci ne smrzavaju tako brzo kao žene. Ako sada dodate osobni osjećaj, to može dovesti do potpuno različitih osjećaja udobnosti.

Pokretni zrak je još jedan faktor koji često nije ili je nedovoljno uzet u obzir. Obično govorimo o (neugodnim) propusima. Svi poznaju osjećaj hladnoće i osjećaj da je negdje u kući otvoren prozor. Međutim, često su čak i male zračne struje (npr. ispred zatvorenog prozora), dovoljne da stvore taj osjećaj.

Temeljem ovih faktora razvijen je dijagram udobnosti s različitim testnim osobama. U tu svrhu, različite temperature kombinirane su s različitim razinama vlage i različitim razinama propuha. Ako se više od 20 % svih sudionika osjećalo neugodno, dijagram je prilagođen sukladno tome. Dakle, 80 % svih ispitanika se složilo. Drugih 20 % nije što pokazuje da se svatko ne može uvijek osjećati udobno pod istim uvjetima. Međutim, to također znači da se u prosjeku 20 % svih ljudi i dalje osjeća neugodno na nekom mjestu, iako su zadovoljeni kriteriji udobnosti (ponekad nazvani samo kriteriji udobnosti).

Ovaj dijagram treba shvatiti na način da se uvijek osjećamo udobno isključivo u prisutnosti vlažnosti zraka i određene temperature kad se presjeci obje vrijednosti nalaze u plavom, odnosno u području udobnosti. Narančasto područje već je nešto lošije i ne preporučuje se stalno boraviti pod tim uvjetima. Ako je sjecište izvan označenih područja, gotovo je sigurno da se nećemo osjećati udobno.

Ako se doda propuh (crvena linija), osjećat ćemo se još neugodnije. Što je hladnije i niža vlažnost, to će nam brže učiniti neugodu, čak i mali zračni pokreti. Područje iznad crvene linije (također prethodno područje udobnosti) sada postaje jednako neugodno.

Na kraju, tu je još jedna važna točka koju treba uzeti u obzir. Ljudi su stvorenja navike i brzo poimaju stvari dobrima koje su puno puta radili ili koje poznaju iz prošlosti. Na primjer, povezuju svježi zrak u kući s određenim naučenim karakteristikama.

Za većinu ljudi svježi zrak je hladan jer kao djeca ili odrastajući obično nismo bili izloženi uređajima za rekuperaciju topline ili predgrijanom zraku. Umjesto toga, otvarali su se prozor ili vrata i zrak je ulazio u kuću. Obično je taj zrak bio hladan, ili zato što je vani bilo hladnije nego unutra, ili zato što nam se činilo da je tako jer je zrak s vanjske strane bio manje obogaćen vlagom. Možda je čak i važnije to što je svježi zrak uvijek dolazio iz smjera prozora ili vrata. Dakle, automatski povezujemo svježi zrak s prozorom ili vratima ili barem s pravcem iz kojeg zrak dolazi.

Ventilacijski uređaji mogu dati svježem zraku potpuno nove karakteristike. Svježi zrak više nije nužno hladan, ponekad je čak vlažan i dolazi iz potpuno drukčijeg smjera od onog koji naše tijelo možda očekuje. Dakle, može se dogoditi da dobijemo svježi zrak s vanjske strane, ali ga ne percipiramo kao svježi zrak i stoga ga ne možemo prepoznati. Što to točno znači i zašto moderni ventilacijski uređaji često ne donose koristi u praksi kao što se izračunava opisano je u drugom radu.

Sažetak:

Svježi zrak je nešto što (obično) povezujemo s nečim pozitivnim. Počevši od „dobrog“ mirisa, niske vlažnosti do (ugodne) hladnoće. Obično primijetimo kad je zrak potrošen i kada nam treba svježi zrak. Moguće negativne karakteristike poput peludi ili sličnog ostavljaju se po strani za sada. Svježi zrak je važan za sve nas jer je djelomično odgovoran za naše blagostanje i zdravlje. Također je važan i za održavanje vrijednosti naših kuća i stanova. Ovu ćemo temu obraditi u drugom članku.